Prvi koraci u pravcu osnivanja Fakulteta napravljeni su 1999. godine, kada je formiran Studij za jezike. Svoje djelovanje tada su započela dva odsjeka:
- Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao dvopredmetni četverogodišnji studij
- Odsjek za engleski jezik i književnost, kao trogodišnji studij
Međutim, društvena potreba za kadrovima iz oblasti humanističkih nauka otvorila je nove perspektive i vizije za razvoj. Dana 25. marta 2002. godine Odlukom Savjeta Univerziteta “Džemal Bijedić”, zvanično je osnovan Fakultet humanističkih nauka, nastupile su velike promjene. Razvijajući nove studijske programe, Fakultet je postizao značajne rezultate u svim segmentima naučno-istraživačkog rada. Važno je istaći da navedeni rezultati predstavljaju plod nesebičnog zalaganja svih uposlenih radnika, a posebno osnivača Fakulteta i njegove prve dekanese profesor emeritus Elbise Ustamujić.
Također, vrijedno je navesti da smo vlastitim sredstvima uspjeli da razvijemo i značajnu naučnu djelatnost. Treba spomenuti da, od 2006. godine izdajemo časopis naučno-istraživačkog karaktera pod naslovom Istraživanja, u kojem obajavljujemo naučne radove iz oblasti lingvistike, književnosti, historije i komunikologije. Također, zapažena su i učestvovanja naših nastavnika na brojnim naučnim skupovima domaćeg i međunarodnog karaktera, a Fakultet pruža i određenu podršku zaposlenicima u procesu njihovog naučno-istraživačkog napredovanja.
Akademske 2008. godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta usvojilo je novi Nastavni plan i program, pa je kandidatima omogućeno studiranje prema bolonjskim principima i standardima. Na svim odsjecima Fakulteta humanističkih nauka, uveden je studijski koncept po principu 4 + 1, što praktički znači da student, nakon položenih ispita u prve četiri godine i odbranjenog diplomskog rada, ima pravo na visoku stručnu spremu i upis na drugi ciklus, tj. na master studij. Master studij na Fakultetu humanističkih nauka započinje akademske 2012/13. godine.
Nastavnim planom i programom predviđeno je njegovo trajanje u dužini od jedne akademske godinu, nakon čega će magistranti steći zvanje magistar struke. Svoje usavršavanje zainteresirani kandidati će moći nastaviti na trogodišnjem doktorskom studiju, nakon kojega će steći zvanje doktor humanističkih nauka.
