„Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava“
Povodom tridesete godišnjice rušenja Starog mosta u Mostaru na Fakultetu humanističkih nauka je 16.11.2023. godine upriličen naučni skup „Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava“ čiji je fokus destrukcija kulturne baštine na području Hercegovine kroz historiju, s posebnim akcentom na period od 1992. do 1995. godine.
„Godišnjicu rušenja Starog mosta bilo nam je bitno obilježiti na prikladan način. Prvenstvo akcenat nam je na rušenju kulturne baštine u Hercegovini, a nastojali smo obuhvatiti cjelokupan period uništavanja kulturne baštine, ne samo u periodu agresije 1992-1995. godine. Cilj nam je da na temelju naučnih saznanja i analiza objektivno, bez subjektivnih primjesa ukažemo na historijske činjenice i da ih imamo okupljene u zborniku radova, koji će pratiti ovaj naučni skup - kazao je dekan Fakulteta humanističkih nauka prof. dr. Edim Šator.
U radu Skupa učestvovala su 22 naučna i javna radnika, istraživača kulturno historijske baštine, s bosanskohercegovačkih univerziteta, javnih institucija i ustanova. Teme koja se bave obuhvaćaju rušenje spomenika od antičkog do savremenog doba.
„Danas smo se okupili da obilježimo 30 godina od rušenja Starog mosta. Za mnoge od nas to je jedan od od najtužnijih dana u našim životima. Međutim, ovakvi skupovi i predavanja koja ćemo danas čuti su pokazatelj da nastavljamo njegovati sjećanje, proučavanje i promišljanje o vrijednostima kulturno-historijskog naslijeđa i tradicije. Bosna i Hercegovina je riznica evropskog nasljeđa, od Butmirske kulture, Glasinačke kulture, Ilira, preko Grčkih kolonija, Rimljana, Bosanskog kraljevstva, Otomanskog carstva, Austrougarske itd. Malo koja država se može pohvaliti ovako slojevitim nasljeđem. Naša Hercegovina je posebna priča. Samo u Mostaru, ako se okrenete oko sebe, u vidokrugu od samo nekoliko metara, možemo vidjeti kako se isprepliću tragovi vijekova.“ kazala je u svom obraćanju rektorica Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru prof. dr. Alena Huseinbegović.
Teme naučnog skupa obuhvatale su razdoblje uništavanja spomenika sve od antike do danas, a sam skup je koncipiran po historijskim epohama.
Kao društveni i kulturalni fenomen, pamćenje ne rekonstruiše samo prošlost i načine na koje se društvo odnosi prema prošlim događajima, već organizira i iskustvo sadašnjosti i budućnosti. Time se proučavanje urbicida i kulturocida/heritocida iz različitih naučnih perspektiva (historiografske, antropološke, arhitektonske, književnoteorijske i književnohistorijske, etnološke i drugih) pokazuje kao moralni imperativ i zalog u izgradnji zdravijeg, zrelijeg i humanijeg društva“ zaključeno je na naučnom skupu „Kulturna baština Hercegovine između pamćenja i zaborava“.
